Manja slova Veća slova RSS

STRUCNO OSPOSOBLJAVANJE LICA SA STECENIM VISOKIM OBRAZOVANJEM

European Commission - Good eHealth

Ministarstvo zdravlja | OSCE

>

Intervju ministra Radunovića agenciji MINA

U mreži zdravstvenih ustanova i privatne ambulante

Datum objave: 06.06.2010 16:45 | Autor: Agencija MINA

Ispis Štampaj stranicu


U mrežu zdravstenih ustanova u Crnoj Gori biće uključeno od 15 do 20 odsto privatnih ambulanti, na osnovu čega će, kako tvrdi ministar zdravlja Miodrag Radunović, biti smanjeno čekanje na specijalističke preglede i podignut nivo zdravstvene zaštite. Radunović je u intervjuu agenciji MINA rekao da će Ministarstvo za deset do 15 dana predložiti Vladi mrežu zdravstvenih ustanova.

On tvrdi da će usvajanje novih zakonskih rješenja doprinijeti da pacijenti na specijalističke preglede ne čekaju duže od 30 dana, a da će dopunski rad moći da ostvare samo oni ljekari koji u javnim zdravstvenim ustanovama postignu kvalitetne rezultate, odnosno ispune normative.

Radunović je kazao da je primjena zakona o zdravstvenoj zaštiti i osiguranju, koji su doneseni 2004. i dali okvir reformskim promjenama, pokazala da su potrebne izmjene i dopune određenih rješenja.

«Cilj predloženih izmjena je efikasnije pružanje zdravstvene zaštite i nesmetano sprovođenje reformi na svim nivoima, uz finansijsku održivost», istakao je Radunović.

On je objasnio da se predloženim rješenjima modifikuje dopunski rad tako što će on biti dozvoljen samo u okviru mreže zdravstvenih ustanova, koju će pored javnih činiti i određeni broj privatnih, a način obavljanja dopunskog rada biće bliže uređen podzakonskim aktom, koji je u pripremi.

Radunović je rekao da mrežu zdravstvenih ustanova priprema Ministarstvo, a donosi Vlada, kao i da ona predstavlja javne zdravstvene i privatne ustanove na područjima na kojima nema dovoljan broj ljekara ili specijalističkih ambulanti koji treba da zadovolje potrebe stanovništva.

«U mrežu ustanova, koja će za oko deset do 15 dana biti predložena Vladi, biće uključeno od 15 do 20 odsto privatnih zdravstvenih ustanova. Ta mreža, odnosno ustanove, potpisaće ugovore sa Fondom i građani će u njima sa ovjerenim uputom i knjižicom moći da se liječe kao u javnom sistemu», objasnio je ministar.

Privatne zdravstvene ustanove biće umrežene, kako je kazao Radunović, na osnovu jasnih kriterijuma i preko javnog tendera.

«Nije dovoljna registrovana ordinacija, već i to da li ima dobar kadar, specijaliste, da li je preporučuje dosadašnji rad, uslovi u njoj, oprema», naveo je on.

Analize ukazuju da će umrežavanje biti potrebno u svim krajevima Crne Gore - u primorskim opštinama integrisanjem pojedinačnih specijalističkih ambulanti, u Podgorici, kao i na sjeveru.

«I kroz koncesione ugovore privatno-javnog partnerstva rješavaćemo određene probleme. Moći će i stranac da ulaže i zapošljava, i na taj način imaćemo određene usluge u Crnoj Gori», rekao je Radunović.

On je istakao da će novim rješenjima biti definisan i dopunski rad ljekara.

«Najveće primjedbe su i bile zbog rada ljekara u javnom i privatnom sistemu, u smislu da su tu bili izvori korupcije ili neformalnog plaćanja, jer pacijenti, recimo, nijesu mogli nešto završiti u Kliničkom centru ili u bolnici u Beranama, ali su to završavali u privatnim ustanovama», rekao je Radunović.

«Sada će upravo ti ljekari, koji svojim kvalitetom i ostvarenim rezultatima za osam sati rada u javnim zdravstvenim ustanovama moći da rade u poslijepodnevnim satima, kao i tokom vikenda, u okviru mreže ustanova za naknadna sredstva i tako podignu svoj standard», rekao je Radunović.

Radunović smatra da profesionalni i stručni ljekari imaju šansu u zdravstvenom sistemu.

«Onaj ljekar koji za osam sati uradi ono što mu je standardom dato, dobiće saglasnost da radi dopunski. Do sada su to svi dobijali. Kad sam došao na čelo Ministarstva 106 ljudi iz Kliničkog centra imalo je saglasnost da radi dopunski», kazao je Radunović.

On je kazao da je dobijao tu saglasnost ko se god javio, bez obzira na to što je trebalo vidjeti da li je zadovoljio normu, odnosno obavezu da zaradi platu u ustanovi iz koje dolazi.

«Nama neće trebati veliki broj usluga van javnog sistema, kada svi daju maksimum odnosno ispune standarde i normative. Ako to ne ispuni, ljekar neće dobiti saglasnost da ide na dopunski rad», poručio je Radunović.

On je ocijenio da je neispunjavanje norme posljedica inercije tokom određenog vremena, određeni «balkanski» događaji u posljednjih 20 godina, importacija ljekara iz susjednih država. «Sa njima je, nažalost, ušla i negativna navika».

«Došlo je vrijeme da se tome kaže stop», istakao je Radunović, i kako je dodao, da se kroz reformu i uređenje napravi efikasan sistem koji će biti dobar za građane i za kvalitetne ljekare.

On tvrdi da će uključivanjem privatnih ambulanti u mrežu ustanova, biti smanjeno čekanje i podignut nivo zdravstvene zaštite.

Prema njegovoim riječima, istovremeno će biti postignuto da pacijenti ne čekaju duže od 30 dana na specijalistički pregled.

«Ako pacijentu neko, na primjer, zakaže pregled za dva mjeseca, on će poći u specijalističku ambulantu u okviru mreže, završiti pregled, a mi ćemo platiti», kazao je Radunović, ističući da će svi morati da poštuju standarde i normativu.

On je kazao da Fond zdravstvenog osiguranja ima budžet od 169 miliona EUR, za plate, ljekove i usluge, sa kojima se mora očuvati kvalitet zdravstvene zaštite.

Ministarstvo želi i da kroz izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju, dobrovoljnim vidovima tog osiguranja, obezbijedi dodatna sredstva, na osnovu kojih će se dobijati određene sofisticirane usluge van osnovnog paketa.

Radunović je naveo da se za operaciju na ortopediji ne čeka duže od 30 dana, osim ako se ne bira određeni ljekar. «Na kardio-hirurgiji ne čeka se duže od tri mjeseca».

«Ali, prepoznali smo uska specijalistička grla – očne ambulante, dijagnostika, koronarografija, pregledi internista, kardiologa», kazao je on.

Ministar je rekao da Crna Gora, u odnosu na zemlje okruženja, ima pozitivne rezultate u posljednje tri godine u vezi sa skraćivanjem lista čekanja i ubrzavanja toka dijagnostike i specijalističkih pregleda.

Značajne dopune zakona, prema riječima Radunovića, je i obavezno obrazovanje komisija za kontrolu kvaliteta, u svakoj zdravstvenoj ustanovi, koje sprovode kontrolu, monitoring i evaluaciju na svim nivoima zdravstvene zaštite, predlažu mjere, sprovode antikorupcijske mjere.

On je napomenuo da je u skupštinskoj proceduri i Zakon o pravima pacijenata, koji, kako je kazao, predstavlja iskorak u ostvarenju i pružanju zdravstvene zaštite i poboljašanje položaja pacijenata.

Tim zakonom propisano je i formiranje instituta ombudsmana za pacijente, kojeg određuje direktor zdravstvene ustanove.

«Pacijent kome je uskraćeno pravo na zdravstvenu zaštitu, odnosno nije zadovoljan uslugom može podnijeti prigovor direktoru ustanove ili ombudsmanu. Zaštitnik prava pacijenata dužan je da prigovor preispita odmah, a da se u roku od tri dana utvrde sve okolnosti i činjenice u vezi sa navodima pacijenta», objasnio je ministar.

On je istakao da su propisane drastične kazne, ukoliko se utvrdi povreda prava pacijenata.

Radunović je ocijenio da je projekat izabrani doktor dao pozitivne rezultate .

Radunović je kazao da to pokazuje Izvještaj kontinuiranog monitoringa i evaluacije projektnih aktivnosti, prema kome više indikatora potvrđuje uspješnost projekta.

«Pokazalo se da 83odsto građana ima svog izabranog doktora, a njih 78 odsto zadovoljno je kvalitetom pruženih usluga», rekao je Radunović.