Ovakvo zakonsko rješenje rezultat je niza aktivnosti sa ciljem da se pacijentima omogući dostupna zdravstvene zaštita, a istovremeno suzi mogućnost za koruptivne radnje u zdravstvu, odnosno u funkciji je uređivanja sistema na svim nivoima. 

Dakle, nije u pitanju ishitrena odluka, već obaveza implementacije zakonskog rješenja iz 2010 godine, o čemu je javnost tada upoznata, a za koje su se stekli uslovi nedavnim zaključivanjem ugovora Fonda za zdravstveno osiguranje sa određenim brojem privatnih zdravstvenih ustanova. Osim rada kod drugog poslodavca, širom Crne Gore, u Mreži zdravstvenih ustanova, dopunski rad omogućava i rad ustanovi u kojoj radi puno radno vrijeme, u popodnevnim časovima, subotom, nedjeljom i praznicima. Saglasnost za dopunski rad ne zavisi od volje direktora, već podrazumijeva poštovanje radnog vremena, kao i kvalitetno pružanje zdravstvene zaštite, bez primjedbi Komisije za kontrolu kvaliteta ili pacijenata, i.t.d., pa je razumljivo da će se ovim rješenjem pružiti mogućnost da znanje i požrtvovanost zdravstvenih radnika budu prepoznati i nagrađeni. 

Od 2004. Godine, kada je Zakon o zdravstvenoj zaštiti po prvi put omogućio rad zdravstvenim radnicima kod drugog poslodavca, saglasnosti su se izdavale bez jasnih kriterijuma i veliki broj zdravstvenih radnika je na taj način radio u privatnim zdravstvenim ustanovama. Nove saglasnosti, kako je to Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti definisano, izdavaće se isključivo u skladu sa Pravilnikom o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika u mreži zdravstvenih ustanova, a navedeni rad će biti pod posebnom pažnjom Zdravstveno-sanitane inspekcije, budući da obavljanje rada van radnog vremena može bitno da utiče na sigurnost pacijenta i kvalitet pružene zdravstvene usluge.Takođe, ne treba zaboraviti da su usluge koje se pružaju u mreži zdravstvenih ustanova obuhvaćene osnovnim paketom usluga koje država garantuje svojim građanima. 

Važno je napomenuti da zdravstveni radnik koji dopuski radi suprotno zakonu, čini težu povredu radne dužnosti, što je domen direktora zdravstvene ustanove u kojoj radi puno radno vrijeme.Istovremeno, ovakav rad je i pod nadzorom inspekcije rada , tako da zakonitost obavljanja dopunskog rada, kontrolisana sa više nivoa, obezbjeđuje sigurnost pacijenata i smanjuje mogućnost koruptivnih radnji, što je i bio smisao ograničavanja mogućnosti za obavljanje dopunskog rada. 

Iz navedenog proizilazi da ovo ministarstvo ne izdaje saglasnosti za dopunski rad zdravstvenim radnicima, već je to nadležnost direktora ustanova, cijeneći primarno interese pacijenata, a u skladu sa već pomenutim Pravilnikom o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika u mreži zdravstvenih ustanova.