Manja slova Veća slova RSS

STRUCNO OSPOSOBLJAVANJE LICA SA STECENIM VISOKIM OBRAZOVANJEM

Ministarstvo zdravlja | OSCE

>

Intervju ministra zdravlja prof.dr Budimira Šegrta dnevnom listu "Dan"

Datum objave: 27.08.2015 10:20 | Autor: Ministarstvo zdravlja / Služba za odnose s javnošću

Ispis Štampaj stranicu


Koje promjene ćete napraviti u kadrovskoj politici u sektoru zdravstva? Šta će se sve mijenjati i zašto? Da li ste zadovoljni radom direktora bolnica i domova zdravlja? Planirate li smjene u skorijem periodu?

Ministarstvo zdravlja ne projektuje aktivnosti tako da prioriteno podrazumijevaju kadrovske promjene, već smo donijeli plan aktivnosti, shodno zadacima utvrđenim dokumentom „Strukturne reforme u zdravstvenom sistemu sa Akcionim planom za njihovu realizaciju 2015-2017. godine“. Budući da su javne zdravstvene ustanove glavni nosioci reformi, direktori u zdravstvenim ustanovama kojima rukovode dobili su konkretne zadatke,  realizuju ih sprovodeći mjere predviđenje Akcionim planom i odgovorni su za njihovu realizaciju. U tom smislu ne očekujem bilo kakve probleme, jer je kooperativnost svih u sistemu adekvatna.

Početak mog mandata poklopio se javnim iskazivanjem nečijeg ličnog odnosa prema problemima u zdravstvu, tako da ni na te promjene ja, kao ministar, niti Ministartsvo zdravlja, nismo uticali, niti insistirali, jer su ostavke bile lični čin.

 

U kojim ustanovama ste uočili najviše problema i koji problemi su u pitanju?

Ukupno sistem, iako je postojala dobra kooperativnost i saradnja sa direktorima zdravstvenih ustanova, nije bio osmišljen na pravi način. U svemu tome ne vidim mnogo ličnih propusta, već su uzrok bile sistemske greške. Najviši problem je bio u institucijama koje kreiraju i osmišljavaju sistem, a to su Ministarstvo zdravlja, Fond za zdravstveno osiguranje, Institut za javno zdravlje i  Agencija za ljekove i medicinska sredstva, a ne u institucijama koje sprovode tu politiku. Zdravstveni sistem treba urediti i organizovati tako da pacijent dobije kvalitetniju uslugu. U tom smislu, Vlada je donijela nove projekcije, kroz dokument  „Strukturne reforme u zdravstvenom sistemu sa Akcionim planom za njihovu realizaciju 2015-2017. godine“ i  sada je zadatak svih u sistemu da se to realizuje. U cilju boljeg funkcinisanja i koordinacije na svim nivoima zdravstvene zaštite, planira se kontinuirana edukacija medicinskog kadra, a intenzivno se radi na smanjenju bolničkog posteljnog fonda, nepotrebnog upućivanja pacijenata na tercijarni nivo zdravstvene zaštite i u institucije van državnog zdravstvenog sistema, kao i na smanjenju potrošnje ljekova, a sve u cilju racionalizacije troškova i uštede finansijskih sredstava.

Postoje li planovi za privatizaciju bolnica i domova zdravlja ili eventualno sklapanje privatno javnih partnerstava?

Ukupna politika Vlade apsolutno podržava privatno - javno partnerstvo i u tom smislu sistem je potpuno otvoren, ukoliko postoji zainteresovanost investitora, jer nije dovoljna samo naša volja, nego mora postojati partner koji ima znanje i sredstva koja hoće da uloži. Za sada se ne razmišlja o privatizaciji pojedinih zdravstvenih ustanova.

 

Kako komentarišete činjenicu da se mnogi državni funkcioneri, koji zauzimaju visoke pozicije u vlasti, liječe u inostranstvu, dok narod može samo da računa na bolnice i KCCG na čiji rad redovno imamo primjedbe?


U zdravstvenom sistemu Crne Gore svi pacijenti su isti, bez obzira na posao koji obavljaju i zavisno od prirode bolesti od koje boluju, svi imaju identična prava i dobijaju shodno tome, adekvatnu zdravstvenu uslugu.

 

Koje radiklane rezove planirate u narednom periodu, u smislu da će se njihova realizaciaj instant osjetiti u društvu?


Instant poteza u zdravstvu nema. To je ozbiljan posao, jer se radi o zdravlju ljudi i sve što se radi i planira mora biti smišljeno i na duge staze. Ono što se sigurno osjetilo jesu drastično promjene na bolje u Kliničkom centru Crne Gore, jer su značajno smanjene, a u nekim segmentima i ukinute liste čekanja, a zdravstvena zaštita je dostupnija i efikasnija. Nije nam namjera da postižemo dobra „prolazna vremena“ u brzini, već da temeljnim i planiranim aktivnostima, dobijemo jasne indikatore da se povećava kvalitet zdravstvenih usluga u svim zdravstvenim ustanovama.

 

Šta se dešava sa transplatacionim programom, možemo li očekivati njegovo unapređenje i nove procedure?

 

Kada je transplantacioni program u pitanju, imamo veliki problem jer država Crna Gora do sada nije nije na pravi način definisala i usvojila Zakon o presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja. To je najveća barijera kvalitetnijem i obimnijem poslu kad je u pitanju transplantacioni program.